Rodoslovlje roda Tandara

Uvod

Na ovoj stranici naglasak nije na tumačenju nastanka prezimena, nego na odnosima među osobama, naraštajima i obiteljskim granama. Cilj je omogućiti da se iz rodoslovnog prikaza jasno vidi tko kome pripada, kako se pojedina linija nastavlja i gdje završava dostupna dokumentacija.

Povijesni okvir prezimena obrađen je u poglavlju Podrijetlo, a preseljenja pojedinih grana na stranici Migracije. Rodoslovlje zato ostaje središnje mjesto za strukturu obitelji i provjerene rodbinske veze.

Kako čitati rodoslovlje

Obiteljska stabla čitaju se od starijih prema mlađim naraštajima. Svaka osoba nalazi se unutar svoje obiteljske linije, a veze roditelja, djece i bračnih drugova služe tome da se grananje roda može pratiti bez vraćanja na opće povijesne opise.

Tekst uz stablo nadopunjuje grafički prikaz samo ondje gdje je potreban dodatni podatak ili objašnjenje. Time rodoslovlje ostaje pregledno, a povijesni, migracijski i drugi konteksti zadržavaju se na stranicama kojima pripadaju.

Izvori istraživanja i bibliografija

Rodoslovlje roda Tandara temelji se na arhivskim i objavljenim izvorima navedenima u bibliografiji priloženoj uz istraživačku građu. Radi preglednosti, izvori su podijeljeni na neobjavljena i objavljena vrela.

Posebno mjesto u ovom istraživanju zauzimaju djela Milana Lažete, „Rodoslovlje plemena Tandara“ i „Ričice u nama“, te publikacija Viktora Vite Grabovca „Ričice kroz vijekove“. Ova vrijedna djela postavila su temelj za daljnje proučavanje povijesti i podrijetla naše obitelji te i danas predstavljaju jedne od najvažnijih izvora za razumijevanje baštine prezimena i roda Tandara.

Neobjavljena vrela

Hrvatski državni arhiv

Župa Ričice

• Dijapozitiv M – 3704: Matična knjiga rođenih 1761.–1784. i 1786.–1827.; Matična knjiga vjenčanih 1787.–1827.; Matična knjiga umrlih 1787.–1827.; Stanje duša godine 1819.
• Dijapozitiv M – 3120: Matična knjiga rođenih, Parice, 1817.–1887.
• Dijapozitiv M – 2307: Matična knjiga rođenih, Parice, 1849.–1856.
• Signatura CD-a 242: Matična knjiga rođenih, Parice, 1857.–1887. (ZM 34F – 935; M00532729 do M00533031).
• Dijapozitiv M – 3121: Matična knjiga rođenih, Parice, 1888.–1940. (nedostaju godine 1914., 1915., 1917. i 1918. te razdoblje od 1922. do 1926.); Matična knjiga vjenčanih, Parice, 1817.–1901. (nedostaje razdoblje od 1860. do 1868.).
• Dijapozitiv M – 3122: Matična knjiga vjenčanih, Parice, 1901.–1940.; Matična knjiga umrlih, Parice, 1817.–1920.
• Dijapozitiv M – 3123: Matična knjiga umrlih 1920.–1940.

Župa Livno

• Dijapozitiv M – 3226: Matična knjiga krštenih 1849.–1883., 1894.–1912. i 1913.–1925.
• Dijapozitiv M – 3227: Matična knjiga krštenih 1925.–1933. i 1934.–1946.; Matična knjiga vjenčanih 1849.–1883., 1884.–1919. i 1919.–1946.

Župa Čuklić kod Livna

• Signatura CD-a: Čuklić: Matična knjiga umrlih 1884.–1899. (M00141238 – M00141342); Matična knjiga umrlih 1900.–1914. (M00141344 – M00141478); Matična knjiga vjenčanih 1884.–1913. (M00142129 – M00142234); Matična knjiga vjenčanih 1913.–1942. (M00142236 – M00142400); Matična knjiga krštenih 1828.–1883. (M00143296 – M00143567); Matična knjiga krštenih 1884.–1893. (M00143574 – M00143690); Matična knjiga krštenih 1894.–1910. (M00143693 – M00143…); Matična knjiga vjenčanih 1828.–1883. (M00147163 – M00147…); Matična knjiga krizmanih za godine 1839., 1851., 1853., 1856., 1862., 1872. i 1879.

Nadbiskupski arhiv Split

• Popis obitelji u Ričicama 25. srpnja 1739. Spis – M 67.
• Zapisnik o vizitaciji Makarske biskupije, Popis krizmanika u župi Ričice za godine 1779., 1786. i 1792. Spis – M 110.
• Stanje duša župe Ričice godine 1806.

Državni arhiv Zadar

• Mletački katastar XVII. i XVIII. stoljeća, No 41, listovi 6, 7 i 8 te 12–16. Zapisi o podjeli zemlje obiteljima u selu Ričice godine 1725.
• Spisi generalnog providura (1754.–1756.), Fascikl 1. Bn. Pušić – Selo Ričice.
• Austrijski katastar Ričica. Zbirka katastarskih karata sela Ričice i Upisnik kuća (katastarske) općine Ričice, 2. studenog 1835.

Državni arhiv Split

• Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju, Katastar Dalmacije 1823.–1975.
• Zapisnik čestica zgrada k. o. Ričice iz 1835.
• Popis svih posjednika u k. o. Ričice 1877.
• Iskaz zemljišnih posjeda svih posjednika s popisom svih čestica zemlje i zgrada iz 1883. u k. o. Ričice.

Općina Imotski

• Matična knjiga rođenih župe Ričice 1940.–2011.
• Matična knjiga vjenčanih župe Ričice 1941.–2011.
• Matična knjiga umrlih župe Ričice 1921.–2011.

Objavljena vrela

• P. Dominicus Mandić, o.f.m., Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis.
• Imotski zbornik 1, Imotski 1992.; Slavko Kovačić, Obitelji iz imotskih i radobiljskih sela u zbjegu u selima ispod Zadvarja god. 1686.
• Zov rodnih ognjišta, List župe sv. Luke – Kučiće, god. IX., 2003., br. 2 (17); don Slavko Kovačić, Bantulovići, Bilići i Bošnjaci u Kučićima.
• Milan Lažeta, Izlet u prošlost obitelji Lažeta.
• Milan Lažeta, Rodoslovlje ričićkih Kneževića.
• Tomislav Perković, Stanovništvo livanjskog polja u 18. i 19. stoljeću.

Ovaj popis predstavlja dokumentacijsku osnovu rodoslovnog istraživanja. Pojedini rodoslovni navodi dodatno se uspoređuju s obiteljskim zapisima, fotografijama i usmenim svjedočanstvima, ali se takvi dopunski podaci razlikuju od navedenih arhivskih i objavljenih vrela.

Pouzdanost i granice izvora

Pouzdanost podataka nije jednaka za sva razdoblja. Za najstarije naraštaje sačuvano je manje izravnih zapisa, dok župne matice i kasniji dokumenti omogućuju znatno sigurnije povezivanje osoba i obiteljskih veza.

Kada se različiti izvori ne podudaraju ili nedostaje izravna potvrda, podatak se ne tretira jednako kao potpuno dokumentirana činjenica. Takva mjesta ostaju otvorena za novu provjeru i buduće dopune.

Razvoj obiteljskih grana

S porastom broja članova roda pojedina su kućanstva postupno oblikovala svoje zasebne cjeline. Iz jedne izvorne obitelji razvile su se različite grane koje su ostale povezane zajedničkim podrijetlom.

Iako su živjele u različitim dijelovima sela, a kasnije i u drugim mjestima, svijest o pripadnosti istom rodu sačuvala se kroz mnoge naraštaje.

Obitelj i svakodnevni život

Tijekom većega dijela osamnaestoga i devetnaestoga stoljeća članovi roda živjeli su ponajprije od poljoprivrede i stočarstva, što je bilo uobičajeno za stanovništvo Imotske krajine. Obiteljska kućanstva često su obuhvaćala više naraštaja pod istim krovom. Takav način života pridonosio je očuvanju obiteljskih veza, običaja i predaje.

Obiteljska stabla

Središnji dio ovoga rodoslovlja čine obiteljska stabla. Ona daju pregled svih poznatih naraštaja i jasno prikazuju povezanost pojedinih grana roda.

Za svaku osobu, kada su podaci bili dostupni, navedeni su:

• godina rođenja,
• godina smrti,
• ime bračnog druga,
• djeca,
• mjesto stanovanja.

Na taj se način može jednostavno pratiti razvoj roda kroz vrijeme.

Fotografije i obiteljska baština

Fotografije, stari obiteljski dokumenti i druga povijesna građa daju rodoslovlju posebnu vrijednost. Takvi materijali nadopunjuju pisane izvore i pomažu očuvati ne samo imena i datume, nego i tragove svakodnevnoga života prijašnjih naraštaja.

Svaka nova fotografija ili dokument predstavlja vrijedan doprinos daljnjem razvoju ovoga projekta.

Ispravci i nadopune

Rodoslovni podaci mijenjaju se samo kada novi dokument, fotografija ili vjerodostojna obiteljska informacija donese podatak koji se može povezati s postojećom osobom ili granom. Nova tvrdnja ne zamjenjuje postojeći zapis automatski, nego se najprije uspoređuje s već prikupljenim izvorima.

Na taj način svaka dopuna ostaje dio iste rodoslovne cjeline, a moguće pogreške mogu se ispraviti bez gubitka prethodno utvrđenih veza.

Zaključak

Vrijednost ovoga rodoslovlja nije u količini ponovljenih povijesnih opisa, nego u jasnoći obiteljskih veza. Njegov je zadatak pokazati kontinuitet naraštaja, grananje obitelji i mjesta na kojima dokumentacija još nije potpuna.

Rodoslovlje tako služi kao središnja karta obitelji, dok povijesna, geografska i jezična objašnjenja ostaju u zasebnim tematskim poglavljima.